Preporuke6 min čitanja

Srbija u Prvom svetskom ratu — knjige od Cera do Solunskog fronta

Najbolje knjige o Srbiji u Prvom svetskom ratu: Cer i Kolubara, odbrana Beograda, povlačenje kroz Albaniju, Krf i proboj Solunskog fronta 1918.

Kolubarska bitka — Savo Skoko, polovna knjiga

Malo koji narod je Prvi svetski rat platio tako skupo kao Srbija. Za četiri godine zemlja je dobila prve savezničke pobede u ratu, preživela epidemiju tifusa, izgubila celu teritoriju, prešla albanske planine usred zime, oporavila se na Krfu i vratila se kroz Solunski front kao pobednik. Zato se o Velikom ratu, kako ga zovu savremenici, i danas toliko čita i piše.

U ovom tekstu pratimo rat redom kojim se odvijao — od leta 1914. do jeseni 1918. — i uz svaku etapu preporučujemo knjigu koju trenutno imamo na stanju. Ako tek počinjete da čitate o ovoj temi, ovo je dobar redosled; ako ste već upućeni, možda nađete izdanje koje vam nedostaje u biblioteci.

1914: Cer, Kolubara i prve pobede

Austrougarska je objavila rat Srbiji 28. jula 1914. godine. Svi su očekivali brzu kaznenu ekspediciju, a dogodilo se suprotno: u avgustu je srpska vojska na Ceru odnela prvu savezničku pobedu u Prvom svetskom ratu, a krajem godine usledila je Kolubarska bitka.

Kolubarska bitka je jedna od najpoznatijih u srpskoj istoriji. Posle teškog povlačenja i napuštanja Beograda, Prva armija pod komandom Živojina Mišića prešla je u protivnapad, neprijatelj je potisnut preko granice, a Beograd je oslobođen 15. decembra 1914. godine. Za tu bitku Mišić je dobio čin vojvode.

Zima 1914–1915: tifus i Valjevska bolnica

Posle pobeda je došla nevolja koju niko nije mogao da odbije puškom. Epidemija pegavog tifusa odnela je tokom zime i proleća 1915. desetine hiljada života — vojnika, civila, zarobljenika i lekara. Valjevo, pretrpano ranjenicima i bolesnima, postalo je jedno od glavnih žarišta.

Oktobar 1915: „Vojnici, tačno u tri sata…"

U jesen 1915. na Srbiju su istovremeno krenule nemačka i austrougarska vojska sa severa, a Bugarska sa istoka. Beograd je branjen ulicu po ulicu. Iz tih dana potiče čuveni govor majora Dragutina Gavrilovića vojnicima pred juriš, koji se i danas citira kao simbol odbrane prestonice.

Zima 1915–1916: povlačenje kroz Albaniju

Opkoljena sa tri strane, srpska vojska, kralj, vlada i desetine hiljada civila krenuli su preko planina Albanije i Crne Gore ka Jadranskom moru. Ostarelog kralja Petra I vojnici su nosili, a bolesnog vojvodu Radomira Putnika preneli su u nosiljci. Glad, hladnoća i bolesti odneli su ogroman broj života. Taj put je u narodnom pamćenju ostao kao albanska golgota.

Krf i Plava grobnica

Preživeli su prebačeni savezničkim brodovima na grčko ostrvo Krf. Mnogi su bili toliko iscrpljeni da nisu preživeli ni oporavak; umrli sa ostrvceta Vido sahranjivani su u more. Te vode Milutin Bojić je opevao u pesmi „Plava grobnica", a na Krfu su se srpska vojska i država ponovo podigle.

1917: Toplički ustanak

Dok je vojska bila na Solunskom frontu, okupirana Srbija nije mirovala. U februaru 1917. u Toplici je podignut ustanak protiv bugarske i austrougarske okupacije — često se navodi da je to bio jedini ustanak u okupiranoj Evropi tokom Prvog svetskog rata. Ugušen je u krvi, ali je ostao simbol otpora.

1918: proboj Solunskog fronta

Srpska vojska se, oporavljena i preoružana, vratila na front u Makedoniji. Posle borbi na Kajmakčalanu 1916. usledio je odlučujući udar: 15. septembra 1918. saveznici su probili front, a srpske jedinice su za nešto više od mesec i po dana stigle do Beograda, koji je oslobođen 1. novembra 1918. godine.

Vojvode Velikog rata

Iza svake velike bitke stoje i ljudi koji su je vodili. Srpska vojska je u ratovima 1912–1918. imala četiri vojvode — Radomira Putnika, Stepu Stepanovića, Živojina Mišića i Petra Bojovića — i o svakom od njih postoje knjige koje se i danas traže.

Šira slika: saveznici, kultura i ljudi

A ako više volite roman

Nije svako raspoložen za dokumente i karte. Za njih preporučujemo Veliki rat Pogledaj knjigu Aleksandra Gatalice, roman koji je dobio NIN-ovu nagradu. Kroz desetine likova sa svih strana fronta pripoveda o istom ratu iz mnogo uglova. Ostala dela ovog pisca nađite na stranici Aleksandar Gatalica.

Česta pitanja

Kojim redom čitati knjige o Prvom svetskom ratu? Najlakše je hronološki, kao u ovom tekstu: prvo knjiga o Kolubari ili zbornik svedočanstava iz 1914–1915, zatim povlačenje kroz Albaniju i Krf, pa Solunski front.

Koja knjiga je dobra za početnike? Za prvi susret sa temom preporučujemo zapise Fortijera Džonsa ili spomen knjigu o povlačenju kroz Albaniju — obe se čitaju lako i ne zahtevaju predznanje. Ako želite roman, uzmite Gatalicu.

Da li je Veliki rat isto što i Prvi svetski rat? Da. Savremenici su ga zvali Veliki rat, jer niko nije ni slutio da će doći drugi.

Sve knjige iz ovog teksta su polovne, pregledane i opisane sa stanjem primerka, a mnoge postoje samo u jednom primerku. Pogledajte ih ispod teksta, a celu ponudu potražite u kategoriji Istorija. Ako vas zanima i starija prošlost, pročitajte naš vodič Nemanjići i srpski srednji vek — knjige od Nemanje do Kosovskog boja.

Objavljeno: · Knjige na klik

Knjige iz teksta — na stanju

Pročitajte još

← Svi tekstovi na blogu