Početna › Zanimljivosti

Iz sveta knjiga

Zanimljivosti

Priče, činjenice i trenuci iz sveta književnosti koje bira naš tim. Prijavite se i lajkujte one koje vam se najviše svide.

❝
Održana je Prva velika beogradska razmena knjiga u Čumiću ispred Makarta! Šta smo sve radili?
★ Glavna objava

Održana je Prva velika beogradska razmena knjiga u Čumiću ispred Makarta! 💥 Šta smo sve radili?

Subota, 19. septembar, ostaće upamćena kao dan kada su knjige ponovo spojile Beograd. Ispred kultne knjižare Makart u šarmantnom Čumićevom sokačetu, tim našeg sajta Knjige na klik organizovao je Prvu veliku beogradsku razmenu knjiga – i moramo vam reći, bilo je i lepše nego što smo zamišljali!Čumić je te subote pulsirao nekom posebnom, retro energijom. Od samog jutra, sokače su preplavili ljubitelji pisane reči svih generacija. Neki su stigli sa punim cegerima, rešeni da osveže svoje kućne biblioteke, dok su drugi došli da osete atmosferu i čuju reč pametnih ljudi. Da se dešava nešto stvarno važno za kulturnu scenu grada, potvrdila je i ekipa televizije Euronews, koja je ispratila naš događaj i zabeležila ove sjajne momente.Spoj književnosti, istorije i filmaOno što je ovaj događaj podiglo na viši nivo bila su inspirativna predavanja. Imali smo čast da ugostimo sjajne predavače koji su nas proveli kroz magične svetove gde se prepliću knjige, istorija i film. Slušali smo priče o tome kako istorijski događaji kroje radnje omiljenih romana, kako se velika književna dela transformišu na filmskom platnu i zašto su nam priče danas potrebnije nego ikada.Razmena, otkup i miris novih stranicaNaravno, srce samog događaja bila je akcija. Knjige su kružile iz ruke u ruku! Naši posetioci su sa velikim žarom menjali naslove međusobno, ali i sa nama. Mnogo čitalaca je upravo kod nas pronašlo one davno tražene, skrivene dragulje koji će im praviti društvo u predstojećim jesenjim danima.Pored same razmene, veliku pažnju privukao je i otkup knjiga. Kako se mi na platformi Knjige na klik stalno bavimo time, pružili smo priliku svima da donesu svoje pročitane naslove i viškove iz biblioteka. Mnogi su iskoristili priliku, rasteretili svoje police i na licu mesta dobili keš za svoje knjige. To je ujedno i naša misija – da knjigama damo novi život, a vernim čitaocima prostor i budžet za nove književne avanture.Subotnji matine uz dobre noteNakon zvaničnog dela i predavanja, razgovori o knjigama su se nastavili u opuštenoj atmosferi. Iz zvučnika je potekla sjajna muzika koja se savršeno uklopila u ambijent Čumićevog sokačeta. Uz kafu, osmehe i prelistavanje tek kupljenih ili razmenjenih naslova, pretvorili smo ovu subotu u jedno prelepo, toplo beogradsko druženje.Hvala svima koji su došli, delili energiju sa nama, doneli svoje priče i učinili ovu prvu razmenu nezaboravnom. Ovo je tek početak – Knjige na klik nastavljaju da šire čitalačku čaroliju, a vi pratite naš sajt i društvene mreže, jer se sledeće druženje već krčka!Do sledećeg klika i novog čitanja!
Otvori zanimljivost → 23. septembar 2026.
Staro pozorište je pretvoreno u jednu od najlepših knjižara na svetu
Zanimljivost

Staro pozorište je pretvoreno u jednu od najlepših knjižara na svetu

Knjižara u Buenos Ajresu, prestonici Argentine, redovno se nalazi na listama najlepših na svetu. El Ateneo Grand Splendid je arhitektonski i kulturni dragulj koji je u potpunosti sačuvao nekadašnji sjaj, raskoš i eleganciju originalnog pozorišno-bioskopskog zdanja Gran Splendid, autorskog dela proslavljenih arhitekata Pera i Toresa Armengola. Smešten u prestižnom gradskom kvartu Rekoleta, ovaj objekat je svečano otvoren 1919. godine, kada je momentalno postao ključno žarište i svetionik kulturne scene Buenos Ajresa. U njemu su se održavale vrhunske baletske i operske predstave, a ujedno je bio i mesto na kom su prikazani prvi zvučni filmovi u istoriji ovog grada. Pored toga, zgrada je služila kao sedište nacionalne diskografske kuće Odeon (koja se danas nalazi u vlasništvu muzičkog giganta EMI), u čijim su studijima svoje istorijske snimke zabeležile legende poput Karlosa Gardela. Tokom 1923. godine, iz zdanja počela sa emitovanjem radio-stanica, LR4 Radio Splendid. Velika transformacija objekta dogodila se 2000. godine, kada je nekadašnje pozorište preuređeno u impozantnu knjižaru, pri čemu je pažljivo i pedantno restaurirana i sačuvana celokupna izvorna unutrašnja dekoracija, uključujući i veličanstvenu kupolu obogaćenu freskama italijanskog majstora Nazarena Orlandija. Danas ova jedinstvena knjižara u svom fondi ima oko 120.000 naslova, dok je prostorna bina nekadašnjeg teatra adaptirana u elegantan kafe-bar, pružajući posetiocima priliku da uživaju u kafi i čitanju na samoj sceni. Širom objekta strateški su raspoređene izuzetno udobne fotelje koje omogućavaju opušteno razgledanje i prelistavanje knjiga, dok je nivo podruma u potpunosti posvećen dečijoj literaturi, a gornji spratovi služe kao galerijski prostor namenjen izložbama i tematskim umetničkim postavkama. Knjižara u zdanju čija je istorija pažljivo sačuvana Maks Gliksman osmislio je projekat izgradnje novog pozorišta Teatro Gran Splendid sa jasnom vizijom da zdanje svojom arhitekturom i estetikom evocira raskoš i grandioznost čuvene Pariske opere. Objekat je svečano podignut 1919. godine, a u sklopu glavne dvorane kapaciteta 1.050 mesta projektovana su tri bogato i detaljno dekorisana balkona koji se u blagom luku prostiru duž zadnjeg zida gledališta.
Otvori zanimljivost → 21. septembar 2026.
Tajne šifrovanja: biblioteka u Volfenbitelu (Herzog August Bibliothek)
Zanimljivost

Tajne šifrovanja: biblioteka u Volfenbitelu (Herzog August Bibliothek)

Biblioteka u Volfenbitelu (*Herzog August Bibliothek*), osnovana u 17. veku pod okriljem vojvode Avgusta Mlađeg od Braunšvajg-Lüneburga, ostala je zabeležena u istoriji kao jedna od najvećih i najbogatijih zbirki znanja u Evropi. Međutim, iza njene zvanične uloge kulturnog i naučnog centra Nemačke, krila se razvijena mreža političkih intriga, špijunaže i kriptografije. **Vojvoda Avgust i strast prema šifrovanju** Vojvoda Avgust Mlađi bio je izuzetan polihistor, kolekcionar i strastveni proučavalac tajnih pisama. Godine 1624. objavio je kapitalno delo pod pseudonimom *Gustavus Selenus* pod nazivom *Cryptomenytices et Cryptographiae Libri IX*. Delo je postalo jedan od najvažnijih i najobimnijih udžbenika o kriptografiji i steganografiji tog doba. U ovoj knjizi, vojvoda nije samo sistematizovao dotadašnja znanja o šifrovanju (oslanjajući se na radove Johana Tritemijusa), već je razvio i sopstvene kompleksne sisteme substitucije i transpozicije slova, kao i metode za skrivanje tajnih poruka unutar sasvim običnih tekstova ili muzičkih nota. **Biblioteka kao paravan za obaveštajnu mrežu** Tokom Tridesetogodišnjeg rata (1618–1648), evropski dvorovi bili su zahvaćeni stalnim sumnjama i diplomatskim prevarama. Vojvoda Avgust je iskoristio svoju strast prema sakupljanju knjiga kao savršen paravan za prikupljanje političkih informacija. * **Agenti i agenti-kolekcionari:** Vojvoda je imao razgranatu mrežu agenata, knjižara i diplomata širom Evrope — od Venecije i Pariza do Beča i Londona. Zvanični zadatak ovih ljudi bio je da pronalaze retke rukopise i kupuju knjige za biblioteku, dok su nezvanično prikupljali poverljive vojne i političke podatke. * **Tajne prepiske u koricama:** Informacije o kretanju trupa, savezništvima i dvorskim spletkama šifrovane su vojvodinim sistemima i često fizički skrivane unutar poveza knjiga, dvostrukih dna sanduka za transport ili skrivenih margina rukopisa. * **Arhiv pod šifrom:** Pisma i izveštaji koji su pristizali na dvor u Volfenbitelu odlagani su direktno u biblioteku, gde su ih analizirali vojvoda i njegovi poverljivi pisari. **Nasleđe špijunske biblioteke** Kada je vojvoda Avgust preminuo 1666. godine, iza sebe je ostavio biblioteku sa preko 130.000 štampanih dela i rukopisa, što ju je činilo „osmim svetskim čudom” toga vremena. Zaverenička i obaveštajna dimenzija biblioteke vremenom je ustupila mesto naučnom radu — u njoj su kasnije kao bibliotekari radili i velikani poput Gotfrida Vilhelma Lajbnica i Gotholda Efraima Lesinga. Ipak, spisi i šifrovani priručnici vojvode Avgusta ostaju svedočanstvo o tome kako su se znanje, knjige i arhitektura jedne biblioteke tokom 17. veka koristili kao moćno oružje političke dominacije.
Otvori zanimljivost → 27. avgust 2026.
Misterija: izgubljena biblioteka Ivana Groznog
Zanimljivost

Misterija: izgubljena biblioteka Ivana Groznog

📚 ISTORIJSKA MISTERIJA: Izgubljeno blago Ivana Groznog! 👑🇷🇺Da li ste čuli za „Liberiju” – mitsku biblioteku prvog ruskog cara Ivana IV Groznog, koja je nestala bez traga i već 450 godina izluđuje istoričare i lovce na blago? 🔍Evo priče idealne za tvoj sledeći reel ili karusel post na Instagramu! 👇🏛️ Šta je zapravo bila „Liberija”?To nije bila obična biblioteka. Ivan Grozni je nasledio neprocenjivu zbirku od svoje bake, vizantijske princeze Sofije Paleolog. Kada je Carigrad pao, ona je u Moskvu donela oko 800 jedinstvenih knjiga – neprocenjiva antička dela na grčkom, latinskom i hebrejskom jeziku.U njoj su se navodno nalazili izgubljeni delovi Tacitovih istorija, Ciceronove besede i drevni magijski spisi koje svet nikada više nije video! ✨🕵️‍♂️ Vekovi potrage i kletva caraIvan Grozni je bio paranoičan i svestan vrednosti ove zbirke. Sakrio ju je duboko u podzemne lavirinte ispod Moskve. Kada je umro, tajna lokacije je otišla sa njim u grob.Lovci na blago: Od Petra Velikog do arheologa iz sovjetskog doba, svi su prekopavali moskovski Kremlj. Čak je i Napoleon 1812. godine grozničavo tražio ove spise tokom okupacije Moskve!Mistična kletva: Legenda kaže da je car bacio kletvu na biblioteku. Svako ko joj se približi – oslepeće. Vekovima su istraživači koji bi došli blizu otkrića iznenada obolevali ili misteriozno prekidali potragu.🗺️ Gde se danas nalazi? (3 glavne teorije)Ispod Kremlja: Najpopularnija teorija. Moskva leži na ogromnoj mreži drevnih podzemnih tunela koji su danas urušeni ili poplavljeni.U Aleksandrovoj slobodi: Tvrđava van Moskve gde je car proveo dobar deo svoje brutalne vladavine.Nikada nije ni postojala: Neki skeptici tvrde da je cela priča samo mit i politička propaganda tog vremena.
Otvori zanimljivost → 27. avgust 2026.
Najlepše biblioteke sveta
Zanimljivost

Najlepše biblioteke sveta

Postoje mesta na svetu koja nisu samo čuvaonici papira i tinti, već prave vremenske mašine. Jedno od takvih je **Biblioteka Manastira Strahov** u Pragu — mesto koje izgleda kao da je ispalo direktno iz najlepše bajke, a od kog zastaje dah svima koji kroče u njegove dvorane. --- ### Mesto gde istorija udiše miris starog papira Osnovan još u 12. veku, manastir Strahov u sebi krije dve neverovatne barokne dvorane koje čuvaju preko 200.000 dragocenih tomova: **Teološku** i **Filozofsku dvoranu**. Kada zakoračite pod njihove visoke svodove, prvo što ćete primetiti nisu samo policama nanizani kožni povezi koji sežu sve do plafona. To su impresivne, ručno oslikane freske koje prikazuju ljudsku težnju za mudrošću, pozlaćeni detalji koji hvataju svetlost kroz visoke prozore i masivni globusi koji svedoče o vremenu kada je svet još uvek bio pun neotkrivenih tajni. U ovoj biblioteci miris vekova je stvaran, a tišina koja u njoj vlada podseća nas na to koliko je ljudsko znanje dragoceno i nesagledivo. --- ### 💡 Zanimljivost: Tajna „Kabineta kurioziteta” Ono što Strahovsku biblioteku čini posebno fascinantnom jeste njen tajanstveni **Cabinet of Curiosities** (Kabinet retkosti) koji se nalazi u prolazu između dve glavne dvorane. U 18. veku, monasi nisu sakupljali samo knjige — sakupljali su čitav svet. U ovim staklenim ormarima i danas se čuvaju bizarni i fascinantni predmeti sakupljeni sa svih strana planete: * **Morski eksponati:** Pored osušenih ajkula i neobičnih riba, tu se nalaze i preteče današnjih ronilačkih odela. * **Prirodne retkosti:** Fosilni ostaci, egzotične ptice i neobični minerali. * **Srednjovekovno naoružanje:** Oklopi i mačevi iz doba krstaških ratova. Ali najfascinantniji detalj je takozvani **„Dendron”** — posebna kolekcija knjiga gde su same korice napravljene od kore određenog drveta, dok unutrašnje stranice sadrže osušeno lišće, korenje i semenke te iste biljke. To nisu samo knjige o prirodi, to su doslovno knjige *napravljene* od prirode! --- ### Knjiga koja je preživela vekove Pored stotina hiljada štampanih izdanja, biblioteka čuva i neprocenjivi **Strahovski Jevanđelistar** iz 9. veka — rukopis ukrašen prelepim minijaturama i pozlatom koji je preživeo ratove, požare i vekove previranja, a i dalje svedoči o neprevaziđenoj veštini starih prepisivača. --- Šetnja kroz ovakve dvorane podseća nas na to zašto toliko volimo knjige. One nisu samo reči na papiru — one su mostovi između vekova, čuvari ljudske mašte i dokaz da želja za znanjem ne poznaje granice. A koja je najlepša biblioteka koju ste vi do sada posetili? 📚✨
Otvori zanimljivost → 26. avgust 2026.